KARDIOLOGIJA

Kako normalizovati nivo holesterola

Visok nivo holesterola u krvi i kako ga normalizovati

Holesterol je voskasta supstanca koja je po strukturi slična masti. On je sastavni deo organizma i potreban je za normalno funkcionisanje svake ćelije. Organizmu je neophodna određena količina holesterola za normalno funkcionisanje. Najveći deo holesterola nastaje u jetri, a do njegove sinteze može doći i u sluzokoži creva i nadbubrežnim žlezdama. Odatle se putem krvotoka transportuje do ćelija u organizmu.

Holesterol se nalazi u hrani koju svakodnevno jedemo, a neophodan je za proizvodnju hormona, kao i vitamina D.

Previše holesterola u krvi može  da dovede do određenih zdravstvenih problema, posebno do nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Šta je holesterol?

Za razumevanje  šta znači kad neko ima povišen nivo holesterola u krvi, važno je znati neke činjenice o samom holesterolu.

Krv je vodena, a holesterol je masna supstanca. Baš kao ulje i voda, ni holesterol i krv ne funkcionišu zajedno. Zbog toga je, da bi nesmetano putovao kroz krvotok, holesterol spakovan u male pakete koje nazivamo lipoproteini. Oni su napravljeni od masti (lipida) iznutra i proteina spolja.

Dve vrste lipoproteina su nosioci holesterola u celom organizmu, te je važno da oni budu u okviru propisanih vrednosti.

LDL holesterol  (Low density lipoproteins – lipoproteini male gustine)  često se naziva „lošim“ holesterolom.

Visok nivo LDL holesterola dovodi do nastanka holesterola u arterijama, a što je nivo LDL u krvi veći, veća je šansa za nastanak bolesti srca.

Sa druge strane HDL (High-density lipoproteins – lipoproteini velike gustine) holesterol se naziva „dobar“ holesterol.

HDL vraća LDL holesterol iz drugih delova tela nazad u jetru, koja uklanja holesterol iz organizma. Što je veći nivo HDL holesterola, to je šansa za nastanak kardiovaskularnih bolesti manja.

Trigliceridi

Masnoća iz hrane se hidrolizuje u tankom crevu, apsorbuje i resintetiše u ćelijama crevne sluzokože, ulazi u limfne sudove i u cirkulaciju, tj. stiže do jetre. Višak se deponuje u obliku masnih naslaga.

Komplikacije:

Previše holesterola u krvi može se nagomilati na zidovima arterija, što može dovesti do nastanka plaka.

Tokom vremena, plak može da izazove sužavanje arterija, odnosno aterosklerozu.

Arterije koje srce snabdevaju krvlju su koronarne arterije. Sužavanje koronarnih arterija zbog naslaga može da zaustavi ili uspori protok krvi u srce. Kada su arterije uske, količina kiseonika u krvi je smanjena i dolazi do kardiovaskularnih bolesti. Velike površine plaka mogu dovesti do  “angine pectoris” koja se manifestuje bolom u grudima.

Određeni tipovi plaka imaju tanku koru i pukotine što može dovesti do ispuštanja masnoće u krvotok. Tako nastaju krvni ugrušci koji blokiraju slobodan protok krvi i neretko iniciraju infarct, ali i anginu pectoris.

Visok nivo holesterola u krvi poznat je i kao:

  • Hiperholesterolemija i
  • Hiperlipidemija.

Iako se na mnoge faktore koji utiču na dobijanja holesterola ne može uticati, postoje stvari na koje se mora obratiti pažnju, a to su:

Šta jedemo? Holesterol se nalazi u namirnicama bogatim trans mastima, ali i u namirnicima životinjskog porekla.

Koliko smo fizički aktivni? Bavljenje nekom od mnogobrojnih fizičkih aktivnosti može smanjiti nivo lošeg holesterola.

Da li smo gojazni? Svaka osoba čija je težina iznad granica normalnih vrednosti  spada  u grupu rizika povišene vrednosti LDL-a.

Dijagnostika:

Visok nivo holesterola u krvi dijagnostikuje se kontrolom nivoa holesterola u krvi. Najbolje je uraditi test krvi koji se naziva profil lipoproteina.

Vrednosti holesterola u krvi

  • Normalne vrednosti 3,1 – 5,5 mmol/l
  • Snižene vrednosti <3,1 mmol/l
  • Povećane vrednosti >5,5 mmol/l

Lečenje:

S obzirom na to da nema jasnih znakova koji ukazuju na hiperlipidemiju, mnoge osobe i ne znaju da od nje pate.

Zbog toga je od velike važnosti redovna kontrola zdravlja.

Primarni cilj lečenja holesterola je smanjenje nivoa LDL-a kako bi se smanjio rizik od srčanog udara ili drugih bolesti uzrokovanih očvršćavanjem arterija. Uopšte, što je veći nivo LDL-a, to su veće šanse za razvoj srčanih bolesti ili srčanog udara.

Faktori rizika koji utiču na povišen LDL su:

  • Pušenje
  • Dijabetes
  • Godine starosti
  • Visok krvni pritisak

LV Pharm rešenje

natto NKCP je dijetetski proizvod koji razlaže trombove i fibrinske naslage sa zidova krvnih sudova (ateroskleroza). Pored toga, natto NKCP smanjuje gustinu krvi, sprečava slepljivanje krvnih ćelija, odnosno sprečava nastanak trombova. Reguliše holesterol i trigiceride. Saznajte više na stranici proizvoda.

Prosirene vene mogu uzrokovati veca srcana oboljenja

Proširene vene povećavaju rizik za nastanak krvnih ugrušaka

Koliko ste dobro upoznati sa varikoznim venama i rizicima koje nose?

Proširene vene na nogama se javljaju usled zastoja krvi koje uzrokuju neke smetnje ili dugotrajno stajanje. Uzročnici za njihovo nastajanje su brojni, a jedan od vodećih jeste nasledna slabost zida vena.

Ova izuzetno rasprostranjena bolest savremenog doba, usled neadekvatnog lečenja, može dovesti i do pojave krvnih ugrušaka.

Poznate kao duboka venska tromboza (DVT), ovi ugrušci u nogama mogu biti opasni po život ako putem krvi dodju do pluća ili srca, kažu tajvanski istraživači.

„Varikozne vene nisu samo kozmetička ili simptomatska briga, jer mogu biti povezane sa povećanim rizikom od ozbiljnijih bolesti“, objasnio je vodeći istraživač Dr. Shiue-Luen Chang, dermatolog na odjeljenju za dermatologiju u Memorial Gang Memorial Hospital u Taoiuan.

Varikozne vene su često stanje koje utiče na oko 23 odsto odraslih Amerikanaca, kažu istraživači.

„Pacijenti sa varikoznim venama moraju biti pod pažljivim nadzorom i neophodna je rana procena stanja“, dodao je Čang.

Među grupom od više od 425.000 ljudi, od kojih je polovina imala varikozne vene, Changov tim je otkrio da je stanje povezano sa 5,3 puta povećanim rizikom od duboke venske tromboze.

Međutim, nije poznato da li proširene vene uzrokuju stvaranje trombova, ili su rizik za njihovo stvaranje, rekao je Čang. Potrebno je više istraživanja, jer studija nije dokazala da proširene vene uzrokuju trombove, rekao je on.

„Nije mnogo toga poznato o proširenim venama i njihovom učešću u riziku stvaranja drugih bolesti“, rekao je Čang. „Veoma je važno utvrditi potencijalne veze između varikoznih vena i bolesti opasnih po zdravlje.“

Naučna istraživanja su takođe utvrdila trend povećanog rizika od plućne embolije ili PE (ugrušci u plućima) ili PAD (suženje arterija nogu) među pacijentima sa varikoznim venama, ali nisu otkrila da li su varikozne vene stvarni rizik za ova stanja.

Za studiju, Chang i kolege su koristili podatke iz Tajvanskog nacionalnog programa zdravstvenog osiguranja. Pacijenti su upisani u bazu podataka od 2001. do 2013. godine, a potom su bili praćeni do 2014. godine.

Jedna od slabosti studije je što podaci dobijeni od zdravstvenog osiguranja ne uključuju informacije o pacijentima koji nisu tražili medicinsku negu.

Prema tome, nalazi se mogu primeniti samo na rizik kod pacijenata sa težim varikoznim venama kojima je potrebna medicinska pomoć, ističu istraživači.

Jedan američki kardiolog pozvao je na više istraživanja o mogućoj povezanosti.

„S obzirom na visoku prevalencu varikoznih vena u opštoj populaciji širom sveta, rezultati ovog istraživanja trebalo bi da pokrenu buduće studije da bi se dodatno istražio efekat varikoznih vena na upale i stvaranje krvnog ugruška i proceniti vezu između varikoznih vena i DVT-a „, rekla je dr Maja Zarić. Ona je interventni kardiolog u bolnici Lenok Hill u Njujorku.

Studija sugeriše da o varikoznim venama treba ozbiljnije razmišljati i verovatno ih tretirati agresivnije.

„Mudro bi bilo utvrditi koja je kategorija pacijenata sa varikoznim venama u najvećem riziku, koliko agresivan tretman i koliko rano ga treba primeniti, kako bi se sprečile ozbiljne komplikacije, obzirom na morbiditet i mortalitet povezan sa DVT i PE“, rekla je dr Zarić.

 

Srcane bolesti i vitamin c

Srčane bolesti i Natrijum Askorbat

Vodeći ubica danas u svetu je „srčana bolest“ ili „okluzivna kardiovaskularna bolest“ – što je zapravo skorbut modernog doba nižeg stepena.

Bolest karakterišu krastolike tvorevine koje polako rastu na zidovima krvnih sudova. Ovaj  proces smanjuje dotok krvi u srce i druge organe, što dovodi do angine pectoris (srčanog grča), srčanog udara i moždanog udara.
Ispravan naziv za ovaj bolesni proces je „hronični skorbut“, subklinički oblik klasične bolesti nedostatka vitamina C.

Ateroskleroza i vitamin C

Pravu prirodu ove bolesti je početkom 1950-ih identifikovao kanadski tim pod vođstvom G. C. Willisa, dr.med. To otkriće je krajem 1980-ih potvrdio tadašnji vodeći svetski naučnik, dr.Linus Pauling (1901-1994), dvostruki dobitnik Nobelove nagrade.

Pauling je upoznavao svet o značaju ovog problema svojim predavanjima, pisanim radovima i video materijalima nakon što su on i njegovi saradnici sproveli eksperimente koji su potvrdili Willisova otkrića.

Kanadski lekari dokazali su da nedostatak vitamina C uzrokuje bolest poznatu pod imenom „arteroskleroza“. Oni su otkrili da se bolest javlja kod 100% životinjskih eksperimentalnih subjekata kojima je uskraćen vitamin C i koje ga same ne sintetišu. Nadalje, pokazali su da je sam vitamin C dovoljan za povlačenje arteroskleroze kod laboratorijskih životinja. (G.C.Willis, „The Reversibility of Atherosclerosis“, Canadian Medical Association Journal, sv.77, 15. juna 1957. str. 106-109). Tim je sproveo slična istraživanja na ljudima. Rezultati su pokazivali smanjenje aterosklerotskog plaka kod ljudskih subjekata. Treba istaći da se radilo o istraživanju malih doza vitamina C, ne većih od 1.500 mg dnevno.

Kada govorimo o najefektnijoj formi vitamina C podrazumevamo najaktivniju i najbezbedniju formu u obliku natrijum askorbata.

U predavanju iz 1992. , dr Linus Pauling objasnio je razlog zašto se ateroskleroza stvara na zidovima arterija u nedostatku vitamina C u obliku minerala natrijum ascorbata. Objasnio je kako specifičan oblik holesterola izaziva plak, nadoknađujući niske količne vitamina C, i zašto njegov brzi lek za hronični skorbut sadrži aminokiseline prolin i lizin.

Pulingova terapija koja se sastoji od visokih doza NATRIJUM ASKORBATA i aminokiselina LIZIN i PROLIN je zapravo lek za srčanu bolest.

Kako napraviti sok od Natrijum Askorbata:

Iscedite sok od 1-2 limuna, stavite u litar vode, dodajte 1 vrhom punu kafenu kašičicu natrijum askorbata i dodajte malo stevie da bi zasladili na prirodan način.
Dobro razmutite i popite tokom dana  5 x 200 ml.

L-LIZIN
Važan je za izgradnju najvažnijih belančevina u telu.
Važan je za rast, obnavljanje tkiva, stvaranje antitela, hormona i enzima
Sprečava ili smanjuje pojavu herpesa (3-6 gr /dan kod herpesa)
Sprečava stvaranje promrzlina i groznicu (0,5 – 1 gr na dan)
Poboljšava koncentraciju
Pomaže pravilno iskorišćavanje masnih kiselina u stvaranju energije
Pomaže protiv opadanja kose

L – PROLIN
Zajedno s Lizinom i Glicinom učestvuje u stvaranju prokolagena iz koga se stvara kolagen, ima ga više od 1000 vrsta u organizmu i neophodan je za obnovu i razvoj tkiva. Važan je uz lizin, natrijum ascorbat i nijacinamid za čišćenje i obnovu krvnih sudova od naslaga ateroma, plakova u krvnim sudovima koji su uzrok ateroskleroze koja dovodi do srčanog ili moždanog udara… ima i ogroman uticaj na izgled i zdravlje kože jer je važan u izgradnji i obnovi kolagena..

Kolagen igra ključnu ulogu u zdravlju i izgledu kože. Kolagen je protein koji se nalazi u mnogim srtrukturnim tkivima u ljudskom telu, od vezivnog tkiva, mišićnog tkiva….
Kolagen je takođe važan za zarastanje raznih vrsta rana. Slobodni radikali mogu oštetiti kolagen i druge stanice kože.
Kako se količina kolagena smanjuje, koža postaje mlitava (obešena ) ili naborana, dajući izgled starenja.

Najbolji prirodni izvor kolagena je bujon jer sadrži sve napred navedeno osim natrijum askorbata.

Redovnom upotrebom kombinacije L-lizina, L-prolina, nijacinamida i natrijum askorbata podstiče se sinteza i razvoj prirodnog kolagena, sprečava proces starenja kože i daje koži mladolikiji, svežiji i zdraviji izgled. To je zdraviji i sigurniji postupak od davanja kolagena injekcijom u tako zvanim „anti aging“ programima.

 

Srčane bolesti i posledice leka Clarithomycin

FDA upozorava: Posledice dugoročnog korišćenja antibiotika mogu biti fatalne

U istraživanju sprovedenom sa korisnicima poznatog antibiotika, zaključeno je da usled dugoročnog korišćenja može povećati probleme kod srčanih oboljenja i prouzrokovati smrtne ishode kod pacijenata obolelih od bolesti srca, saznaje U.S. health officials.

Na osnovu dobijenih saznanja u toku istraživanja, Federalna Administracija za Hranu i Lekove zaključila je da bi lekari pod čijim su nadzorom osobe sa kardiovaskularnim problemima, trebali što pažljivije da propisuju antibiotike, uzimajući u obzir njegove prednosti a posebno rizike koje ovaj lek može da nosi.

Agencija je iznela da je ovo upozorenje zasnovano na desetogodišnjem ispitivanju pacijenata sa bolestima koronarnih arterija, u kojem  je došlo do neočekivanih i neobjašnjivih zapažanja.

Naime, stopa smrtnosti pacijenta čija je terapija podrazumevala korišćenje poznatog antibiotika tokom dve nedelje, porasla je.

Ne postoji konkretno objašnjenje o tome kako dejstvo ovog leka može povećati rizik od smrti kod srčanih bolesnika.

Govoreći za Medicinenet, Kardiolog Specijalista, Dr. Marcin Kowalski istakao je sledeće:

“Ono što je za zdravstvene radnike i farmaceute od velike važnosti, jeste da prepoznaju potencijalne interakcije između medikamenata i izbegnu pogrešne preskripcije, kako bismo smanjili pomenute rizike.”

No, neophodno je istaći je da poverenje između pacijenata i lekara igra značajnu ulogu.

Poželjno je da pacijenti što detaljnije informišu lekare o svom zdravstvenom stanju, pogotovo ukoliko u organizmu postoji određena infekcija, koja se leči antibiotikom.

Bez konsultacije sa lekarom pacijent ne sme da prestane sa upotrebom propisanog antibiotika, a pogotovo ne sa medikamenatima za lečenje kardiovaskularnih problema. Ukoliko osete bilo kakve neprijatne i neuobičajene simptome  poput bola u grudima, otežanog disanja i govora, slabosti i malaksalosti, bol ili ukočenost jedne strane tela, pacijenti moraju hitno potražiti lekarsku pomoć.

Sa druge strane, ono što je odgovornost svakog lekara jeste da bolesniku pruži uvid u širu sliku clarithromycin-a i objasni njegove prednosti, indikacije kao i kontraindikacije. Ovo je posebno važno kada se radi o srčanim bolesnicima. Naravno, postoje i alternativni tretmani i metode, o kojima treba razmisliti, a koje se sasvim uspešno mogu koristiti u lečenju raznih infekcija.

U razgovoru za medicinenet, Kardiolog Dr. Satjit Bhusri rekao je da, iako ne postiji diretkna korelacija između antibiotika i naglog povećanja smrtnih ishoda, treba voditi računa.

“Ovo je nešto što bih istakao za sve antibiotike, generalno, čak i kratkotrajna terapija atibioticima trebala bi biti određena na osnovu ranijih terapija antibioticima”, zaključio je on.

Natto NKCP vodi računa o organizmu na velikim visinama

Letenje je jedan od najtežih i najsloženijih poslova u koje se čovek ikad upustio i svi profesionalni letači moraju imati neophodne psihofizičke predispozicije i vrhunska znanja jer upravljaju mašinom u trećoj dimenziji prostora. Od onih koji žele da se bave tom profesijom traže se najviši kivaliteti za razliku od mnogih drugih zanimanja. Letači, tačnije piloti, stjuarti i stjuardese moraju da budu uporni, smeli, odlučni, da ne zaziru od rizika, da uživaju u letenju.

Promene u organizmu na velikim visinama

Organizam pilota trpi ogromna fizička i psihička naprezanja, koja se mogu porediti jedino sa najtežim fizičkim poslovima jer čovek nema prirodne predispozicije za letenje. Priroda je čovečje telo osposobila za život i kretanje na kopnu i moru gde vlada pritisak od jedne atmosfere, i opterećenje od jednog “G“,  da se kreće na visinama od oko 2000 metara i brzinama oko 10 metara u sekundi. Pod tim uslovima su letela braća Rajt i piloti u vreme pojave aviona. Posle 50 ili 100 godina od prvih letova, organizam čoveka se nije promenio. Menjala se tehnika, a piloti su leteli sve brže i brže, dostignute su brzine i nekoliko puta veće od hiljadu kilometara na čas, a visine od preko 20.000 metara. Organizam pilota trpi opterećenja od tri-četiri i više “G“. Dakle, psihofizičke sposobnosti pilota se nisu menjale, a razvoj tehnike je od njihovog organizma svakim danom tražio sve veće naprezanje.

Trobmoze dubokih venskih krvnih sudova mogu snaći bilo kog putnika,bez obzira na fizičko stanje, starost ili pol. Sindrom “ekonomske klase“ nije samo ograničen na one što lete ekonomskom klasom. Putnici prve klase su takođe u opasnosti, kao i oni koji putuju autom i železnicom. Mediji širom sveta upozoravaju na opasnost od letenja avionom.Londonski aerodrom prijavljuje jednog mrtvog putnika svakog meseca od tromboze dubokih venskih krvnih sudova. Jedna bolnica u blizini aerodroma prijavila je trideset smrti putnika od tromboze dubokih venskih krvnih sudova u poslednje tri godine, uključujući i čoveka od 28 godina.Tromboza dubokih venskih krvnih sudova je četvrti vodeći uzrok moždanih udara u Sjedinjenim Američkim državama. Oko 2000 Amerikanaca je umrlo od srčanog udara povezanog sa trombozom dubokih venskih krvnih sudova prošle godine (dok niko ne zna koliko još smrti nije pripisano ovoj bolesti). U Narita bolnici blizu tokijskog međunarodnog aerodroma, evidencija pokazuje  prosek od 100 do 150 putika koji su lečeni od tromboze dubokih venskih krvnih sudova odmah po dolasku u Tokio, svake godine. Tri do pet posto njih umre.

natto NKCP

Naš natto NKCP vodi računa o profesionalnim letačima, kao i o svima koji lete avionom. natto NKCP smanjuje gustinu krvi, sprečava slepljivanje krvnih ćelija, odnosno sprečava nastanak trombova. Reguliše holesterol i trigiceride. Posadi aviona se preporučuje redovno i svakodnevno 1 tableta uveče kako bi zaštitili vid, mozak, srce, bubrege, i sprečili negativne posledice kontinuiranog osciliranja pritiska. Posada aviona, takođe, treba popiti 2 tablete pre leta i šest sati od početka leta još 2 tablete bez obzira da li let i dalje traje ili se završio ranije. Oni koji putuju avionom: 2 tablete pre leta i šest sati od početka leta još 2 tablete bez obzira da li let i dalje traje ili se završio ranije.